Otok Vis

Dobrodošli na otok Vis, maleni komadić kopna između otoka južnog Jadrana te otvorenog mora i Otrantskih vrata, koji vrvi netaknutom prirodom, odiše iskrenošću tek otkrivenog dragulja Jadrana.

Otok Vispripada mediteranskom tipu klime s vrućim ljetima i blagim zimama. Temperature su u ljetnim mjesecima iznad 24°C, a u zimskim iznad 6°C. Prosječno je preko 2600 sunčanih sati godišnje.

Zbog iznimnog zemljopisnog položaja Vis je naseljen još od prapovijesnog doba.

Malo povijesti…

U 1. tisućljeću prije Krista ovdje su živjeli LIBURNI, ilirsko pleme, vrsni gusari. Nakon njih došli su GRCI i ovdje osnovali Issu, najvažniju grčku koloniju na tlu Hrvatske koja se nalazila na području današnjeg grada Visa (u predjelu Gradine i na poluotoku Prirovu).

U Issi su kovali vlastiti novac, donosili vlastite zakone, razvili svoju flotu, proizvodili keramičke predmete, trgovali i uzgajali vinovu lozu. Prva kapljica rajskog vina s otoka Visa potekla je baš u to antičko vrijeme starih Grka. Još u 2. stoljeću prije Krista poznati povjesničar i zemljopisac Agatarhid iz Knida hvalio je isejsko vino u svojim spisima.

RIMLJANI 

U 1. stoljeću prije Krista Issa je” koketirala” s Rimljanima postavši im saveznica na Jadranu. To je trajalo do razdoblja moćnog Cezara koji je pobijedio Pompeja u građanskom ratu i Issu pretvorio u podanika Rima.

Slabljenjem rimskog carstva otok Vis je lagano ušao u novo poglavlje svoje povijesti koje je obilježio dolazak doseljenika slavenskog podrijetla – HRVATA u VII. stoljeću. Novi stanovnici su se odlično uklopili u otočni život preuzevši pomorske vještine starosjedioca i nastavljajući uzgoj sredozemnih poljoprivrednih kultura. Između ostalog, bili su i vrsni gusari što je izazvalo gnjev Mlečana koji su krajem X. stoljeća napali i razorili Vis.

Vis postaje važna luka venecijanskog imperija i mjesto susreta Bliskog istoka s Europom.

Od tada se taj mali otočić usred Jadranskog mora seli se iz ruku u ruke velikih europskih sila. Kada Mletačka republika propada Vis dolazi pod vlast Austrije, a zatim, dolaskom Napoleona, FrancuskeBritanci upadaju u igru 1810. godine kada su zauzeli otok i na njemu grade utvrde.

Od 1815. godine Vis ponovno cvjeta gospodarski i kulturno pod vlašću Austrije. Tada Višane cijene kao vješte ribare i pomorce, a viška se vina piju u najotmjenijim društvima diljem Europe.

Viška bitka 1866.

U želji da prevlada Jadranom, 1866. godine Italija objavljuje rat Austriji. Admiral Tegetthoff poveo je austrijsku flotu u viški kanal kako bi obranio Vis. Relativno mala i zastarjela austrijska flota uspjela je u četverosatnoj borbi pobijediti velebne i moderne talijanske ratne brodove. To je bilapobjeda za pamćenjete je i Car Franjo Josip I 1875. posjetio Vis.

Početkom XX. stoljećabolestvinovelozeuništavaurodeiprihodevećinestanovnika koji se u velikomvalusele u prekooceanskezemlje.

Između dva svjetska rata i tijekom II svjetskog rata Talijani dolaze i odlaze s otoka do svoje konačne kapitulacije pred Saveznicima 1943. godine kada otok zauzimaju jugoslavenski partizani.

Zbog svog strateškog položaja Vis se zatvara prema vanjskom svijetu i postaje vojna baza s preko 30 vojnih objekata, uključujući podzemnu vojnu bolnicu i tunel za zaklon ratnih brodova. Nema razvoja turizma, nema posjeta stranaca, nema izgradnje velikih hotelskih kompleksa i komercijalnih turističkih oaza. Vis postaje vojna enklava, izolirana, iz koje se ljudi konstantno iseljavaju.

U svibnju 1992. godine vojska napušta otok i s tim činom otvara prostor novim mogućnostima i smjerovima  razvoja.

 

Gdje ići i što pogledati

Otok Vis nudi mnogo za sve koji su spremni istraživati i beskompromisno se prepustiti ljepotama ovog otoka kojeg svatko tko se njemu vraća nanovo otkriva.

Geopark Viški Arhipelag

Viški arhipelag čini područje otoka Visa i njemu pripadajućih otočića Biševa, Svetog Andrije, Brusnika, Jabuke i Palagruže. To jedinstveno geografsko područje postalo je 2019. godine dio Europske mreže geoparkova i nalazi se na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.

Unutrašnjost otoka Visa kao i otoci Jabuka i Brusnik, izgrađeni su od vulkanskih stijena koje su najstarijes tijene na Jadranu, za razliku od ostalih otoka koji su izgrađeni od sedimentnih stijena. Magnetit od kojeg se sastoje vulkanske stijene remeti kompase pa je plovidba u ovom akvatoriju otežana. Ovi su otočići i dom endemskih vrsta raznih životinja i biljaka.

WWF (World Wide Fund for Nature) proglasio je Viški arhipelag jednom od dese tposljednjih rajskih oaza na Mediteranu. Na temelju izuzetne biološke raznolikost kopna i podvodne flore i faune otoka Visa, od 2003. Viški arhipelag zajedno s otocima Mljetom i Lastovom, čini Plavi koridor (Adriatic Blue Corridor), područje s najvećim biodiverzitetom na Jadranu.

Posjetiteljski centar Geoparka Viški arhipelag nalazi se u prostorima Kulturnog centra Ivan Vitić u Komiži. Ovdje će posjetitelji pronaći promidžbene materijale, suvenire i sve potrebne informacije o Geoparku.

Geopark Viški arhipelag ima 3 geostaze: Geostaza Komiža, Geostaza Biševo i Geostaza Vis-Rukavac koje se mogu obići uz stručno vodstvo.

Geopark Viški Arhipelag
Telefon: +385 91 271 30 23
Email: geopark@geopark-vis.com

Posjetiteljski centar Geoparka Viški arhipelag
Adresa: Put Batudae 2, 21485 Komiža, otok Vis

 

Zaštićeni spomenici prirode i značajni krajobrazi

Viški arhipelag obiluje prirodnim ljepotama i oduševljava svojim krajolicima. Zbog toga su mnogi njegovi djelovi zaštićeni zakonom.

Geomorfološkim spomenicima kulture proglašeni su Modra špilja i Medvidina špilja na otoku Biševu, otoci Jabuka i Brusnik te Zelena špilja na otoku Ravniku.

Uvala Stiniva i otok Ravnik dobili su titulu značajnog krajobraza.

Svaki od ovih spomenika prirode moguće je razgledati i uživati u njegovoj jedinstvenosti.

 

Unutrašnjost

Osim gradova Komiže i Visa, koje je svakako vrijedno istražiti, otok je prepun uvala i plaža, a njegova je unutrašnjost gusto prošarana cestama, makadamskim putevima i pješačkim stazama koje se račvaju oko stare autrijske ceste od Visa do Komiže.

Vrludajući prekrasnim viškim pejzažima naići ćete na šarmantna mjesta koja u sebi još uvijek čuvaju tragove povijesti iduh otoka.

U blizini mjesta Podhumlje, u borovoj šumi na vrhu brda, nalazi se Lokva, neolitski bazen za skupljanje gline. Iako je star nekoliko tisuća godina, odlično je sačuvan i vrijedan šetnje do njega i uživanja u prirodi. Kroz šumu možete izaći na vidikovac i uživati u pogledu na arheološko nalazište Vela Gomila, “Teutin svjetionik” iz 4 st. prije Krista. Pretpostavlja se da je to bio najveći svjetionik toga vremena na ovom djelu Jadrana.

Kada se nalazite već u blizini, bilo bi šteta ne razgledati zanimljiv zaselak Talež, osnovan na prelasku iz 18. u 19. stoljeće. Izvorni mu je izgled vraćen je obnovom 2000. godine.

 

Plisko poje i otočni kriket

S vrha Sveti Vid u središtu viške visoravni, vidjet ćete razna mjesta na otoku, prirodne ljepote viškog arhipelaga i pistu nekadašnjeg savezničkog aerodroma. U podnožju Svetog Vida skirveno je malo selo Plisko polje.

U Pliskom polju, osim što se možete dobro najesti u mjesnoj konobi i popiti izvrsno domaće vino, možete zaigrati i kriket. Nekoliko otočnih entuzijasta odlučilo je obnoviti tradiciju staru oko 200 godina (koju su na otok donijeli, naravno, Englezi) i osnovati kriket klub koji je dobio ime po admiralu sir Williamu Hoste. Već 14 godina igrači iz Velike Britanije, Češke, Novog Zelanda i Hrvatske dolaze ovdje zaigrati “partiju” kriketa i dobro se zabaviti.

 

Titova špilja i najviši vrh na otoku – Hum

Najviši vrh otoka Hum (587 m) koji razdvaja Komižu od ostatka otoka, idealna je meka planinara.Glavni planinarski cilj na otoku je kapela sv. Duha koja se nalazi u blizini. Od nje se duboko dolje vidi Komiža, a na moru otok Biševo i u daljini, za bistrog vremena, vulkanska hrid Jabuka.

Imate li avanturističkog duha i volite povijest, obiđiteTitovu špilju skrivenu na padinama ovog brdskog masiva. Kako biste stigli do špilje, priječi ćete put od 275 stuba.

Tu je 1944. bio vrhovni štab partizanske vojske kada se nakon desanta na Drvar i putujući preko Italije, ovdje sklonio Josip Broz Tito. Na viškoj je obali izrekao povijesnu rečenicu: “Tuđe nećemo, svoje ne damo!”

 

Plaže i uvale

Prava ljepota otoka Visa leži u njegovim mnogobrojnim plažama i uvalama, u čistoći pučinskog mora i njegovoj kristalnoj bistrini, u podmorskim izvorima slatke vode, u šljunčanim plažama i obilju hladovine koju pruža otočno raslinje. 

Miris mora i soli, šumovi valova, zvukovi prirode i toplina sunčevih zraka stvaraju doživljaj ljeta koji dugo ostaje u sjećanju….

Cijela komiška uvala ispunjena je mnoštvom prekrasnih šljunčanih plaža. Najveća i najpopularnija plaža je Gusarica, odmah ispod hotela Biševo. U samom gradu je plaža Lučica, a zaželite li se zabave uz kupanje i sunčanje, tu je plaža Kamenice koja se u večernjim satima poput Pepeljuge pretvara u noćni klub. Zatim se još nižu Vartalac namjenjen za kućne ljubimce, Pizdica i Velu Žolo za ljubitelje mira i tišine te mnoštvo drugih većih i manjih plaža koje su sve lako dostupne i spremne da ih istražite i da vas oduševe. 

Do Komiže možete doći autobusnom linijom iz grada Visa. Vožnja traje 15-tak minuta. 

Kada ste već u Komiži, navratite brodom do otoka Biševo, pravog bisera prirode, i uživajte u jedinstvenim plažama Mezoporat i Salbunara te u jednoj od naljepših plaža na otoku, plaža uvale Porat. U gradu Visu najpopularnija plaža je Prirovo koja se nalazi na istoimenom malom poluotoku u gradskoj luci. Za naturiste idealna je Punta od Biskupa koja se prostire po kosim kamenim pločama i stijenju.  

Pješčane se plaže još nalaze u uvalama MilnaBrgujac, ParjaStončica, a tu je i zanosna plaža Zaglav koja slovi kao jedna od ljepotica Jadrana.  

Za avanturiste idealno je ronjenje uz obalu plaže Vela Smokova gdje će pronaći potopljeno krilo aviona iz 2. svjetskog rata. 

Tu su još i GrandovecVela SvitnjaBili bok i druge prekrasne plaže koje je svakako vrijedno istražiti.  Među njima se ističu Srebrna koja je ime dobila po srebrnom sjaju njenih velikih oblutaka na mjesečini i Stiniva

Uvala Stiniva zaštićeni je dio prirode pod statusom značajnog krajobraza. Najljepšom plažom u Europi proglašena je 2006. godine. Ovdje će mnogi pronaći raj koji su oduvijek tražili: kristalno čisto more, bijeli pijesak i litice u pozadini koje ostavljaju bez daha. 

 

Izleti

Ostane li vam još malo vremena, iz grada Visa možete krenuti na razne organizirane izlete: posjetiti otok Biševo gdje se nalaze svjetski poznata ljepotica Modrašpilja i zapanjujuća i tajanstvenaMedvidina špilja, otploviti do otočića Svetac i Brusnik, na legendarnu Palagružu ili do najudaljenijeg hrvatskog otoka, vulkansku Jabuku.

 

Mamma Mia! na Visu

Na ljeto 2017. godine Vis se preobrazio u holivudsku pozornicu. Čitava 24 dana prirodne ljepote ovog otoka poslužile su kao kulisa za snimanje nastavka legendarnog filma Mamma Mia! koji je nastao prema istoimenom mjuziklu utemeljenom na pjesmama grupe ABBA.

Slučajni prolaznik je tih dana mogao na viškim plažama i u kafićima susresti Piercea Brosnana, Amandu Seyfried ili Colina Firtha. Sve je bilo baš kao u filmu!

Lokacije snimanja filma Mamma Mia!: Here We Go Again, bile su uglavnom grad VisKomiža i plaža Barjoška.

Neke su scene snimane u viškoj luci, gdje pristaje trajekt. Nekolko koraka dalje nalazi se Pizzeria i pansion Dionis čija su vrata i obližnje stepenice poslužili kao kulisa za tržnicu Greek style u kojoj su bile izložene uvezene namirnice iz grčkih tržnica.

U Komiži se restoran Jastožera preobrazio u grčku tavernu. Ovaj restoran je dobro poznat među jahtašima. Nakon romantičnog ručka u Jastožeri otplovite do plaže Barjoška na kojoj su snimane gotovo sve scene na plaži. Tamo zapjevajte neku od pjesama grupe ABBA, okupajte se u prekrasnom, kristalno čistom moru i osjećajte se kao glumci iz tog poznatog filma. Ponekad je prekrasno osjećati se slobodni biti tko god poželimo.

Svoju ulogu u filmu odigrale su i svjetski poznata plaža Stiniva te Srebrna. Njihove specifičnosti i nezaobilazna prirodna ljepota čine ih mekom svih romantičnih duša i istraživača ljepote u svijetu.

 

 

Što još raditi na Visu

Teško je iscrpiti sve mogućnosti uživanja i zabave koje otok Vis nudi. Vojska je ovdje godinama vladala. Dugo je bio izoliran od turista, a ta ga je izoliranost sačuvala od narušavanja krhke ravnoteže između prirode i preizgrađenosti.  Ovdje ljubitelji povijesti mogu razgledati labirinte podzemnih tunela i potkopa bivše vojske JNA, Titovu špilju, istražiti ostatke aerodroma iz 2. svjetskog rata, a u podmorju u blizini otoka razgledati muzeje s potopljenim avionima, jedrenjacima, podmornicama, i ratnim brodovima.

Ako vam niti to nije dovoljno, donosimo još nekoliko prijedloga: 

  • Grad Komiža i Muzej ribarstva Muzej je smješten u Komuni, mletačkoj utvrdi  iz 16. stoljeća, na komiškoj rivi. Zaljubljenici ribarstva oduševit će se zbirkom izvornih predmeta brodske i ribarske opreme Komižana, stoljećima najboljih i najpoznatijih ribara na Jadranu. Posebnu pažnju treba svakako pridati i replici komiške gajete falkuše, brzog i okretnog broda kojim su se ti vrsni ribari služili za opasan lov na pučini.
  • Modra Špilja na otoku Biševo Ova špilja teatralna je kulisa u kojoj se priroda igra oblicima i bojama i nitko ne može ostati ravnodušan pred tom ljepotom. Nalazi se u uvali Balun, na istočnoj strani otoka. Poznavali su je vrsni ribari Komiže još od davnina, a od kada je 1884. godine probijen vanjski ulaz kroz koji je moguće ući čamcem, postala je nezaobilazna meka moreplovaca i turista iz cijeloga svijeta. 

Modra špilja duguje svoj privlačan naziv odsjaju sunčevih zraka koje oko podneva, za mirnog mora, prodiru kroz podvodni otvor u špilju, reflektirajući se od bijelog dna i podaruju joj modru boju.

Špilja nije duboka, od 3 do 20 metara, te je njen tipičan krški oblik koji podrazumijeva podvodne pukotine zanimljiv za ronioce. 

Svake se godine izdaju nove informacije vezane uz početak organizacije posjeta Modroj špilji te je poželjno prije posjeta raspitati se o istima. Za posjet potrebno je najaviti se barem 24 sata ranije.

  • Astroturizam na otoku Biševo Bez obzira na to što otoku Biševo nije još dodijeljen status međunarodnog parka tamnog neba, očuvanjem otočnih tradicija i prirode, nebo iznad Biševa iznimno je tamno te su zvijezde na njemu posebno sjajne. Ovdje nema svjetlosnog onečišćenja te se aktivno promovira očuvanje noćnog neba za sve naraštaje koji su već tu i koji tek dolaze. 

 

Cilj je svakako popularizacija astronomije, ali i romantičnih šetnja ispod neba prepunog zvijezda.

 

I još mnogo toga…